.......
°~°aNiMaL wOrLd°~°
19.07.2006., srijeda
KORNJAČE
 Kornjače (Testudinata,Testudines, ranije i Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina. Na Zemlji postoji više oko 300 različitih vrsta , od toga su sedam morskih , 180 vrsta živi u slatkoj vodi a ostatak živi na kopnu. Kornjače se ubrajaju u gmazove i bile su na Zemlji još prije nego što su se razvili veliki dinosauri . Sposobnost prilagođavanja kornjača, čiji su najbliži srodnici krokodili i ptice, osigurala im je postojanje do današnjih dana. RASPROSTRANJENOST: Sa izuzetkom polarnih područja, kornjače žive na svim kontinentima, u pustinjama morima, rijekama, močvarama i na kopnu, a najviše ih ima u područjima umjerene klime , i tropa. Naročito su brojne vrste u Sjevernoj Americi i Jugoistočnoj Aziji.  OBILJEŽJA: Oklop: sve kornjače se odlikuju oklopom koji je u životinjskom svijetu jedinstven. Sastoji se od leđnog (karapaks) i trbušnog (plastron) dijela, koji su međusobno spojeni svojevrsnim koštanim "mostom". U svom donjem dijelu oklop je masivne koštane građe, koji se razvio od kralježnice , rebara i karličnih kostiju. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj kože . Kod kornjača s t.zv. mekim oklopom je taj sloj kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipičan pločasti oklop građen od kreatina . Ploče se dijele na grupe (leđne, postrane, rubne, repne i t.d. ovisno na kojem dijelu se nalaze), ali se vrlo često događa da se neki primjerak izleže s nekim abnormalnostima tih pločica. To se događa kako u prirodi tako i u uzgoju, a čini se, da su uzrok neki uvjeti u razdoblju inkubacije jaja.  Prehrana: Suvremene kornjače nemaju zube. Raspolažu snažnim "aparatom" za hranjenje koji se razvio od čeljusnih kostiju. fosilne kornjače još imaju zube, ali su se tijekom evolucije izgubili a zamijenjeni su preoblikovanim čeljustima. Kao i svi drugi gmazovi ni kornjače ne žvaču hranu nego gubicom otkidaju komade, pomažući si pri tome prednjim udovima. Kretanje: I na kopnu i u vodi kornjače se kreću za gmazove tipično krivudavo. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju energije . Na kopnu njihovo kretanje često djeluje vrlo nespretno. Morskovodnice su razvile među gmazovima jedinstven način kretanja. Mašu prednjim udovima koji su se razvili tako da jako podsjećaju na peraje . Na taj način pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućuje prevaljivanje velikih udaljenosti. I udovi kopnene i slatkovodne kornjače pokaziju, da su se prilagodili svom životnom prostoru. Tako se kod većine može utvrditi povezanost s vodom jer imaju manje ili više izražene plivaće kožice.  Veličina: Pored velikog broja vrsta čija se veličina kreće između 10 i 30 centimetara, tu su još i morske kornjače , i divovske kornjače s otočja Galápagos i sa Sejšela čija dužina oklopa može doseći i više od metra. OSJETILA:  Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. I bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmazoviimaju četiri receptora za vid. Kretanjem očnih jabučica postiže i prostorno i panoramsko vidno polje. Naročito im je izraženo osjetilo mirisa. Kad se vidi kornjaču kako izraženo "pumpa" vratom, to ne znači da je zapuhana od napora, nego da upravo "njuška" jer se njen organ njuha nalazi u grlu. Mirisom raspoznaje jestivu hranu a i prepoznaje tlo u koje može zakopati svoja jaja. Kornjače nemaju vanjsko uho. Ne čuju ni približno tako dobro kao ljudi. Umjesto toga, osjete duboke vibracije u svojoj okolini. Glasanje: Osim tijekom parenja, kornjače su uglavnom nijeme. Izuzetak je reakcija na strah: uvlači glavu u oklop i pritom ispušta siktav glas koji potsjeća na frktanje. Kad traže mjesto pogodno za polaganje jaja, ženke se glasaju slično kao mužjaci tijekom parenja. Taj glas nalikuje stenjanju. Inteligencija: Spoznajne sposobnosti kornjača mogu se mjeriti s onima drugih gmazova . Tako pamte mjesta s hranom, kao i putove za bijeg. Imaju izražen i osijećaj za orijentaciju, ali ne tako dobro kao sisavci.  Dužina života: Kornjače mogu živjeti jako dugo. Divovske kornjače s otočja Galápagos mogu doživjeti i više od 200 godina. Neke američke kornjače žive duže od 100 godina i time, s razlogom, uživaju glas Metuzalema u svijetu životinja. Neki primjerci su dokazano doživjeli starost od 180 godina. NAČIN ŽIVOTA:  Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje služi reguliranju tjelesne temperature kao i, vjerojatno, prihvaćanju UV-zračenja . U klimatski umjerenom području pa sve tamo do pustinjskog godišnja doba određuju životni ritam kornjača. One se zimi zakopavaju ili već prema vrsti traže sklonište pod vodom, gdje iduće mjesece provode dijelom ukočene, "smrznute". Neke se vrste jednako tako povlače i za vrijeme velikih ljetnih vrućina. PREHRANA:  Kornjače mogu biti biljožderi kao i mesožderi. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom kalcijem koju trebaju za gradnju oklopa. Da bi mogle resorbirati kalcij, kornjače trebaju vitamin D3. Do danas se ne raspolaže detaljiranim spoznajama o tome, kako kornjače uspijevaju "pokriti" svoju veliku potrebu za vitaminom D3. RAZMNOŽAVANJE:  Razika između spolova može se relativno lako utvrditi. Spolni otvor se kod ženki uvijek nalazi bliže oklopu nego kod mužjaka. Dok neke vrste kornjača izvan razdoblja parenja veći dio godine provode odvojeno po spolovima u različitim ekološkim nišama , u vrijeme parenja nalaze put jedni do drugih. Kod vrsta koje žive u području umjerene klime vrijeme parenja je u proljeće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i subtropskim područjima, vrijeme parenja ovisi o vlažnosti zraka, što jako otežava uzgoj u kontroliranim uvjetima izvan tih klimatskih područja. Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspješnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora (na pr. otočje Galápagos) Polaganje jaja slijedi nekoliko tjedana nakon oplodnje, ili, u umjerenim klimatskim područjima, u proljeće. Njihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste. I broj jaja je jako različit. Od samo tri jaja kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod morskih kornjača . Polaganje jaja se događa isključivo na kopnu. Kad skotna ženka pronađe odgovarajuće mjesto, iskapa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom, pijeskom ili biljnim materijalom.  Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vrijeme inkubacije određuje spol mladunaca. Ta okolnost se pokazala značajnom kod umjetnog uzgoja koji se provodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izvale iz jaja, kornjačice ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihu hrane iz žumanjca prije nego što počmu s grebanjem prema površini. Na najsjevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno ljeto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proljeća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u valjenju ili uzgoju mladunaca. Do spolne zrelosti prolazi puno godina. Spolna zrelost kornjače ne ovisi o njenoj starosti nego o veličini.  NAPRIJATELJI: Neprijatelji kornjača su različiti od vrste do vrste, a jako ovise i o njenoj starosti. Dok su legla kao i tek izležene kornjačice bespomoćno izloženi na milost i nemilost čak rakovima i pticama, za ozbiljno ugrožavanje odrasle kornjače potreban je netko velik i snažan kao krokodil.  Kornjače ozbiljno ugrožavaju i ljudi. U nekim dijelovima ljudi jedu morske- ali i slatkovodne- i kopnene kornjače . Osim toga, ljudi pljačkaju i jedu i kornjačja jaja. Kako se radi uglavnom o krivolovu, populacije se, zbog dugog razdoblja do spolne zrelosti, sporo oporavljaju pa se neke vrste nalaze na rubu izumiranja. SISTEMATIKA: Danas postoje dvije glavne moderne grupe kornjača: 1.Razvoj kornjača koje uvlače vrat i glavu u oklop (Cryptodira) počeo je u razdoblju jure prije 180 miliona godina i danas su zastupljene sa 13 porodica. Vratni kralješci ovih životinja su posebno građeni na način, da se kralježnica može saviti u obliku slova S i tako omogućava povlačenje glave u zaštitu oklopa.  2.Kornjače koje savijanjem vrata u obliku slovs S sklanjaju glavu postrance pod oklop (Pleurodira) su, povijesno gledano, mlađi podred jer su se razvile tek u razdoblju krede i danas su zastupljene s dvije porodice. NASTOJANJA DA SE ZAŠTITEZAŠZ:  Ugroženost zbog promjene okoliša: Životni prostor mnogih vrsta kornjača je ugrožen. Kopnene kornjače na njihovim prastarim područjima mnogi poljoprivrednici smatraju štetnicima i često ih ubijaju. Mnoge ceste presijecaju njihov habitat pa veliki broj kornjača strada od prometa. Pritom, često je riječ skotnim ženkama koje traže odgovarajuće mjesto za polaganje jaja. Industrija ispušta otpadne vode u vode nastanjene vodenim kornjačama čime se taj biotop mijenja. Na taj način vodene kornjače vrlo često gube prehrambenu podlogu. Izravnavanje i utvrđivanje riječnih obala rezultira gubitkom mjesta na kojima se kornjače mogu sunčati i polagati jaja. Morskim kornjačama turizam otežava pristup plažama pogodnim za polaganje jaja. Tek izležene kornjačice koje se noću iskapaju iz legla na površinu, orijentiraju se svjetlucanjem vode da dođu do relativne sigurnosti mora. Zbog umjetne svjetlosti gube orijentaciju. Morske kornjače se često upletu u lutajuće ribarske mreže i utope se ili progutaju plastiku vjerujući da se radi o meduzi.  Ugroženost od strane čovjeka: Kornjačina jaja se na plažama često tako intenzivno pljačkaju, da je bez ozbiljnih mjera zaštite opstanak nekih vrsta jako ugrožen. Neke kornjače se smatraju delikatesom pa ih ljudi intenzivno love. Kriza kornjača u Aziji:  Zadnjih godina se sa zabrinutošću promatra, kako se velike količine kornjača (uglavnom slatkovodne nude na tržnicama Jugoistočne Azije. Smatra se, da su neke vrste u prirodi neposredno pred izumiranjem. Zadnjih desetak godina se u Kini osnivaju farme za uzgoj kornjača radi pokrivanja potreba tržišta kako bi se prekinuo ili bar značajno smanjio njihov izlov iz prirodnih staništa. S druge strane, te su farme otvorile jedan sasvim novi problem. Egzotičan izgled kornjače povećava cijenu na tržištu, pa se zbog toga pokušava ciljano uzgojiti hibridne kornjače. To, s jedne strane ugrožava očuvanje vrste. S druge strane, to potpuno dovodi u pitanje sistematiku kornjača Jugoistočne Azije. Za mnoge vrste koje su pronađene na tržnicama i naučno opisane a da im nije bilo poznato stanište, sad se otvara pitanje o kakvim je kornjačama zapravo riječ, jer se za neke od njih pouzdano utvrdilo da je riječ o hibridima . Mjere zaštite kornjača: Kako bi se pružila pomoć u nevolji Jugoistočnoj Aziji, koordinirano se u mnogim zoološkim vrtovima provodi vrlo zapažen projekt uzgoja kornjača s tog područja u zatočeništvu. Također, kako bi se skrenula pažnja na ugroženost te vrste, koju se inače kolokvijalno naziva još i živim fosilima , 23. svibanj je proglašen Međunarodnim danom kornjača.  |
- 11:54 -
DaJ kOjU pAmEtNu..... (35) -
tRoŠi TiNtU!!!! -
#
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
mOjI kUćNi LjUbInCi
OVO JE MOJ HRČAK MRVICA. JEL TAKO JE JE PRESLADAK???NJEGA I NJEGOVO 2 SESTRE I 3 BRATA SU VEĆ OD MAME ODVIJILI KADA SU IMALI SAMO 1 mj. ISTINA HRČHE SE TRABA ODVOJIT OD MAME KADA NAVRŠA 1mj., ALI ALI NJEGOVA BRAĆA I SESTRE SU SVI NAŠLI NOVI DOM, SAMO ON NIJE I OSTAO JE SAD.......TE SAM JAI SADA JE SRETAN JER IMA MENE I JOŠ PUNO PRIJATELJA.
A OVO JE MOJA MALA PANDICA, ONA JE NARAVNO IZ KINE, I OBOŽAVA JESTI BAMBUS, NJENU SU MAMU UBILI KRIVOLOVCI DOK JE ONA JOŠ BILA MALA TE KAD SU JE PRONAŠLI ODVEDENA JA U ZOLOŠKO VRT, I NA KRAJU JE NEKAKO ZAVRŠILA KOD MENE..... OVO JE MOJ MUSTANG, UHVATILI SU GA KRIVOLOVCI I PRODALI NEKOJ FARMI, NO KAKO JE ON BIO DIVLJI TREBALO GA JE PRIPITOMITI, NIJE NIKO DAO DA GA SE JAŠE, TE TAMO NIJE BIO OD KORISTI TE SAM GA JE DOBILA NA DAR, SAD JE SRETAN U MENE JER GA NITKO NE JAŠE I IMA SVOJU SLOBODU OVO JE MOJ PILIĆ KLJUNOK KOJEG MI JE DALA MOJA BAKA SA SELA......
OVO JE KORNJAČA KIKI, ZAPELA JE U RIBARSKU MREŽU I OZLJEDILA NOGU, RIBAR KOJI JU JE PRONAŠAO U SVOJOJ MREŽI ODVEO JU JE VETERINARU TE JU ODVEO KOD MENE,TAMO SAM JE NJEGOVALA, TE JE OSTALA KOD MENE......
OVO JE BIJELI TIGRIĆ RONY, NJEGOVA JE MAMA UBIJENA KADA JE ON IMAO SAMO 2mj., ZBOG NJIHOVA PREKRASNOG KRZNA, RONY JE IMAO JOŠ JEDNU SESTRU, AL, JE ONA BILA PRESLABA TE JE NAŽALOST UGINULA 3 DANA NAKON ŠTO IM JE MAMA UBIJENA. A NAKON 2 DANA OD SESTRINE SMRTI, PRONAŠLO GA JE DRUŽTVO ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA, A JA SAM GA POSVOJILA, I SAD JE SRETAN I ZDRAV.......
OVO JE MOJA MAČKICA MICKY. OKOTILA SE SA JOŠ 4 MAĆIĆA ISPRED MOJE ZGRADE NO MOJA JEDNA ZLA SUSJEDA KOJA MRZI ŽIVOTINJE JE OTROVALA NJENU MAMU TAKO DA JE 5 MAĆIĆA BILO PREPUŠTENO SUDBINI. NO JA SAM IH SVE POKUPILA, TE SAM IH DAROVALA SVOJIM PRIJATELJIMA A NJU SAM SEBI OSTAVILA JRE JE NAJSLIČNIJA SVOJOJ MAMI. OBOŽAVA SE IGRAT I MAZIT. A POSEBNO JEST.
NICKY JE MJEŠANAC VIŠE PASMINA. ŠTO GA ČINI JAKO POSEBNIM. NJEGOV GA JE BIVŠI VLASNIK ZLOSTAVLJAO. TUKAO SA JE, NIJE SE BRINUO O NJEMU, ZANEMARIVAO GA JE, NIJE MU PRUŽAO DOVOLJNO LJUBAVI. TE JE NICKY POBIJEGAO OD NJEGA. LUTAO JE ULICAMA ČAK 4IPOL mj. A KRANIO SE OTPADOM IZ KANTA ZA SMEĆE. PRONAŠLA GA JE MOJA NAJBOLJA PRIJATELJICA MATEA, NO ONA GA NIJA SMIJELA ZADRŽAT JER JOJ JE TATA BIO ALERGIČAN NA PSEĆJU DLAKU TE GA JE DALA MENI. P.S.obožava psećje kolačiće
OVO JE VUK JECKY. DOBIO JE IMA PO MOM PSU KOJEG SU MI VUKOVI POJELI. NO, EVO I ON JE ZAVRŠIO KOD MENE. LOVCI SU GA UPUCALI I OSTAVILI GA U ŠUMI MISLEĆI DA JE MRTAV. NO KAD SAM JA BILA ŠETALA ŠUMOM, NAIŠLA SAM NA NJEGA. I HTJELA SAM GA OSTAVIT TU, JER SU MI VUKOVI POJELI MOG DRAGOG JECKYA, KOJI JE BIO SAMO 3god. STAR. NO NISAM GA MOGLA GLEDAT KAKO TU BESPOMOĆNO LEŽI, I ODVELA SAM GA U VETERINARSKU AMBULANTU. HTIJELA SAM GA PUSTIT NA SLOBODU KADA SE OPORAVIO, AL ON NIJE HTIO IĆ A I MENI JE PRIRASTAO SRCU.......
ČUPKO JE ZAIGRAN MALI MAJMUN. KOJI ZBOG SVOJE ZAIGRANOSTI ZAMALO NIJE IZGUBIO GLAVU. SKAKAO JE PO DRVEĆIMA OKO JEDNE BURNE RIJEKE I UPAO U VODU NO NICKKY(my pesek) GA JE SPASIO I DOVEO GA DOMA (meni) I JA GA TAKO UDOMILA.......
ZEKOSLAV MRKVA, TOLIKO OBOŽAVA MRKVE DA JE U MOJE SUSJEDE KRAO MRKVE ONA SE TOME JAKO LJUTILA..... TE JE OTROVALA JEDAN DIO MRKAVA KOJE NIJE POSLIJE TOGA DIRALA I ZEKOSLAV MRKVA JE POJEO JEDNU TAKVU MRKVICU BIO JE POLU MRTAV KADA SAM GA NAŠLA NO SREĆOM VETERINAR GA JE USPIO SPASIT..... SAD JE SRETAN KOD MENE I MOŽE JEST MRKVICA KOLIKO GA JE VOLJA.....
JEŽ CHICHI, JE BIO NASTRADAO KADA JE POKUŠAO PRIJEĆI CESTU UDRILO GA JE AUTO A UDARIO GA JE MOJ OTAC NO NIJE GA MOGAO OSTAVITI TU DA LEŽI, A JOŠ JE BIO ŽIV PA GA JE DOVEO DOME..... OZLJEDE NIDU BILE VELIKE TE SMO GA IZLIJEĆILI DOMA...... I SADA ŽIVI KOD NAS.........
PAŠKA, JE KAO I JECKYA, UPUCAO JEDAM LOVAC U LOVU..... NO KADA GA JE UPUCAO NIJE GA MOGAO NAĆ I PAŠKO JE U LOKVI KRVI OSTAO LEŽEĆI NO KAKO MOJ DRAGI NICKY OBOŽAVA ŠETAT ŠUMOM S MENOM PA PA JE PRONAŠAO BIO JE NA RUBU ŽIVOTA I TAK JE BRZO DOBIO PRVU POMOĆ I SAD EVO GA KOD MENE......
MOJA MALA SVINJICA NJUŠKICA, ŽIVJELA JE SRETNO NE JEDNOM SELU. NO KAO ŠTO SVI MI ZNAMO SVINJE SE KOLJU I TAKO SU TREBELI UBITI NJUŠKICU NO, SREĆOM USPJELA JE POBIJEĆ. JER SU LJUDI BILI NESPRETNI I OSTAVILI VRATA SVINJCA OTVORENA..... NEKO JE VRIJEME LUTALA SKRIVAJUĆI SE OD LJUDI..... AL, JU JE ULOVIO MOJ ROĐAK HRVOJE, AL JU JE I ON HTIO UBIT...... NO JA MU NISAM TO DOZVOLILA I POSVOJILA JE...... SAD JE SRETNA I BEZ STRAHA OD KLANJA!!!!!!
INDEA, JE DUGO VERMENA BILA TURISTIČKA DEVA VODALA JE TURISTE PO CIJELOM EGIPTU PA KADA JE OSTARILA VLASNIK JU JE HTIO UBIT NO NJEGOVA KĆI JER VOLILA ŽIVOTINJE KAO I JA TE JE SE TOME PROTILILA, NO ON NIJE HTIO UZDRŽAVAT BESKORISNU DEVO TE SU JE DALI NE POSVAJANJE..... I SAD JE KOD MENE NA ZASLUŽENOJ MIROVINI......
JONI,JE NEKOĆ BIO GLAVNA ATRAKCIJA U CIRKUSU NI TAMO SU IH BIČEVALI I NISU SE BRINULI O NJIMA A I KAVEZI SU BILI PREMALENI...... I ZBOG TOGA JE UDRUGA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA POKRENILA PROCES i POMOĆU DRŽAVE SU UKINULI CURKUS I SVE SU ŽIVOTINJE DALI NA POSVAJANJE I TAKO SAM JA POSVOJILA JONYA
ZLATNA RIBICA GOLDI JE PRIJE ŽIVJELA U JAKO MIRNOM I ČISTOM DIJELU U JADNOJ RIJRCI..... NO RIJEKA SE POSTEPENO ZAGAĐIVALA I ŽIVOTINJE U NJJ SU UMIRALE JA SAM STIGLA SPASIT GOLDI I JOŠ NEKE RIBICA KOJE SAM KASNIJE DAROVALA JER IH JE BILO PREVIŠE.....
MISKO JE ŠIŠMIŠ KOJI MI JE ULETIO U SOBU DOK SAM BILA NA BALKONU I GLEDALA ZVIJEZDE, OSTAVILA SAM BALKONSKA VRATA OTVORENA I IZIŠLA IZ SOBE, AL KAD SAM UJUTRO UŠLA U SOBU ON JE JOŠ UVIJEK BIO TU..... I ETO TAK JE I OSTAO KOD MENE........
I PAUČIĆ ICYBICY JE JEDNA JAKO RIJETKA I POSEBNA VRSTA PAUKA, NIJE OTROVAN NEBOJTE SE...... JEDE SAMO MUHE..... DALA MI GA JE MOJA PRIJA KOJA IMA 100tine PAUKA I SAD JE I ON JEDAN OD MOJIH VOLJENIH LJUBIMACA SATI VAM JE...
Name Acronym Generator From Go-Quiz.com
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||